Beograd, godina XXVII (2015)
Br. 608-611
1. novembar - 31. decembar 2015.

Povežite se

KOSOVKA

Devojka sa slike iznad ovog uvodnika je Kosovka. Mladi srpski umetnik je odlučio da devojku Kosovku preodene u albansku nošnju, baš kao što ju je drugi umetnik nekad davno prikazao u srpskoj. Neki treći umetnik bi je isto tako mogao prikazati u romskoj ili recimo crnogorskoj, možda aškalijskoj ili goranskoj narodnoj nošnji. Kako god da je devojka odevena ona ne može biti ništa drugo do Kosovka devojka ili prosto: devojka sa Kosova. Mladi umetnik je to najbolje shvatio. „Pa na Kosovu ne žive samo Srbi, već i Albanci. Oni su i većina. Pa zašto onda samo srpska Kosovka devojka?“ upitao se s pravom.
Ali srpski patrijarh koji bi trebalo da propoveda ljubav i mir među naro­dima, poziva da se „milom ili silom (kurziv Z.M.) vrati oduzeto“ misleći na Kosovo, baš kao što je onomad premijer Albanije izrekao želju da Kosovo pripoji sebi. Jednoga dana.

Kosovo nije samo srpsko niti samo albansko. Albanci, Srbi, Crnogorci, Romi, Aškalije, Goranci i ostali, zajedno baštine Kosovo kao svoje. Ono njima pripada. Građanima Kosova, ne Beogradu, ne Tirani.

Z. M.

Likovni prilozi u ovom broju:

 

Mesec dana Beograda u Prištini

Milica Crnobrnja-Vukmirović,
Tadija Jakšić i Milorad Stajčić.

Fakultet umetnosti u Prištini
Jun-Avgust 2015.

Na naslovnoj strani:
Mića Stajčić - Kosovka devojka, 2014.
digitalni print na platnu, 115 x 88cm

slikarski radovi: Aleksa Jovanović

 

PRSTI U MEDU
Vlast se bolje snalazi na džadi nego na autoputu, to joj je u prirodi. Mislili su da će vozanje ka Evropi trajati dugo verujući u uvreženo mišljenje o neefikasnosti Evrope. U nekim naumima su ipak uspeli. Nastala su neslućena bogatstva, novac se bukvalno prelio na jednu stranu, u njihove džepove. Sve to ne ide bez upotrebe nasilja. Prvo je na red došao obračun sa opozicijom, sve dok nije skoro potpuno uništena.
Olivija Rusovac

NEISCRPNI RUDNIK POLITIČKIH MANIPULACIJA
Iako gotovo svi građani Srbije znaju da je Kosovo nezavisna država priznata od većine relevantnih svetskih država, politička vrhuška, koja, takođe, veoma dobro zna kakvo je faktičko stanje sa delom teritorije koja je nekada bila u sastavu ove države, ne želi javno da prizna činjenično stanje.
Dragica Stanojlović

MESTO LEVICE U EVROPI DANAS
Polja borbe koja su zajednička svim organizacijama levice sežu od insistiranja na većem stepenu demokratije, borbe protiv „mera štednje“, protiv privatizacije i fašizma, a zavisno od kontektsta konkretizuju se u vidu antinacionalizma, pružanja podrške sindikatima, radnicima, penzionerima i izbeglicama, legalizacije istopolnih brakova, sprečavanja privatizacije u javnom sektoru, ili npr. otpisa dugova dužnicima ispod granice siromaštva.
Miloš Baković Jadžić

Protiv realizacije projekta „Beograd na vodi”!
Aktuelni neoliberalni režim u Srbiji i Beogradu, ovim megalomanskim poduhvatom upitne izvodljivosti i neupitne pogubnosti po interese naroda, nastavlja sa politikama zaduživanja, privatizacije i napada na zajedničko dobro. Antidemokratski proces usvajanja projekta, obeležen netransparentnim odlukama i pokušajima obesmišljavanja javnih rasprava, najgrublje je pogazio javni interes.

Seobe i priključenije
Konačno smo se uverili da ima i većih nemanjića od nas te da nismo najveći nemanjići na svetu. Živeći u žalosnom uverenju vekovima kako nam je načinjena nepravda nad nepravdama samo zato što smo najveći pravednici koje je istorija ispipila doživeli smo napokon izvesnu satisfakciju, reka nemanjića teče našom nemanjićkom zemljom ne osvrćući se na naše probleme jer su njihovi nemanjićki problemi veći.
Predrag Čudić

IZBJEGLICE I KRIZA VRIJEDNOSTI
Postupak hrvatske Vlade prema izbjeglicama koji su, poslije zatvaranja granice između Ma­đarske i Srbije od strane mađarskih vlasti, krenuli prema Hrvatskoj, bio je civiliziran je i korektan, a prihvat, za sada, dobro organiziran. Da to nije samo po sebi razumljivo dovoljno govore slike iz Mađarske ali i izjave dijela hrvatskih političara i napisi u dijelu medija koji su i inače prepoznatljivi po širenju netolerancije, ksenofobije i šovinizma.
Zoran Pusić

EKSTREMIZAM U MEDIJIMA - OPASNOST PO DEMOKRATIJU
Ekstremizam u medijima je  opasniji i od ekstremizma u obliku fizičkog nasilja jer zrelo društvo može da podrazumeva konsenzus da se fizičko nasilje osuđuje, a medijski ekstremizam koji je permanentan i kome se niko ne suprotstavlja, može u krajnjoj liniji da dovede i do teških oblika ekstremizma, da ih podrži i da se saglasi sa njima.

TERET NENAPLATIVIH POTRAŽIVANJA
Banke su same odlučivale da se upuštaju u rizično poslovanje, pa nema osnova očekivanju da država preuzme milijarde njihovih gubitaka, već moraju same snositi posledice svog poslovanja
Živan Lazić

Pravosuđe na skeneru
Pravosuđe je bez sumnje, ključna karika u suzbijanju korupcije u savremenom uređenom demokratskom društvu Republike Srbije i zato je neophodno da građani imaju poverenja u legitimitet rada pravosudnih institucija. Pravosudni sistem u svakom društvu jeste čuvar društvenih vrednosti i održava pravni poredak države. Nužan uslov je da sudovi poseduju autoritet, koji je uslovljen nepristrasnim, nezavisnim i legitimnim radom članova pravosudnog sistema.
Мeril Gregorian

ROBA BEZ UPOZORENJA KUPCIMA O ŠTETNOSTI
Mira Marković i dalje je jedan od bitnih teoretičara zavere koji tvrde da su Zapadne sile rasturile Jugoslaviju a kao jedini dokaz nude čekanje da im se poveruje na reč; uzroke za proteste 1996/1997 ona još nalazi u potrebi demonstranata za drogom/zabavom/seksom a ne u izbornoj krađi
Igor Marojević

KULTURA BEZ (NACIONALNIH) GRANICA
U organizaciji Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji i Liberalno-demokratskog centra iz Prištine u Beogradu je održan festival Mesec dana Prištine u Beogradu. Na programu su bile projekcije filmova, tribine o problemima u kulturama  Srbije i Kosova, izložbe kosovskih likovnih umetnika i muzička događanja s ciljem obnavljanja odnosa i stvaranja mreža umetnika, medija i civilnog društva Beograda i Prištine.
Vera Vujošević

SPAS NEĆE DOĆI IZ MAŠINE VEĆ IZ PRIRODE
Blizu četrdeset godina novosadski stvaralac živi umetnost kao jedinu preostalu izrazito pojedinačnu delatnost u masovnom društvu današnjice
Živan Lazić

Ni „tri frtalja“ bibliotekara
Za svaku vrstu, pa i ljudsku, nema važnijeg zadatka od onog da od mladunčeta stvori dobro i kvalitetno biće. I kao što je za tigrove i lavove važno da im potomstvo bude zdravo i jako, kao što je pticama najbitnije da odneguju ptiće koji slobodno lete, tako je i čovečanstvu, bilo koje ljudske zajednice u bilo kom delu sveta najbitnije da od deteta stvori pravog, humanog, dobrog, kreativnog, ponosnog, stručnog, kvalitetnog predstavnika svoje vrste.
Jasmina Radovanović

OMAŽ MIODRAGU STANISAVLJEVIĆU
Povodom desetogodišnjice smrti velikog pesnika i dugogodišnjeg saradnika Republike Miodraga Miše Stanisavljevića (1941-2005), redakcija lista Republika u saradnji sa Kulturnim centrom Beograda organizovala je 21. oktobra veče posvećeno njegovom književnom i publicističkom opusu. Sećanje na Mišu evocirali su njegovi prijatelji i saradnici, pesnici Ibrahim Hadžić i Predrag Čudić, a iz redakcije Republike Zlatoje Martinov, glavni i odgovorni urednik, Olivija Rusovac, novinarka, kao i Mišin sin Luka Stanisavljević.

„MURMEL-MURMEL“, ILI BITEF BEZ ĆIRILOVA
Sezonu 2015/16. Bitef teatar zvanično je otvorio predstavom Ptice u izvođenju plesnog ansambla Bitef dens kompanije, u koreografiji Edvarda Kluga, inspirisanom istoimenom Aristofanovom komedijom u kojoj slavni helenski komediograf tvrdi da ljudi nisu ptice da bi sebi gradili svet ni na nebu ni na zemlji. Nezvanično, pozorišnu sezonu otvorio je 49. Bitef festival pod naslovom Uspomeni Jovana Ćirilova već 17. septembra.
Ljubiša Vujošević

ODNOS SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE PREMA OSTALIM CRKVAMA I VERSKIM ZAJEDNICAMA U SRBIJI DO 1914. GODINE
U Kneževini/Kraljevini Srbiji Pravoslavna crkva imala je privilegovani položaj utvrđen najvišim pravnim aktima. Tako je Ustav iz 1869. godine, članom 31 propisao: „Vladajuća je vera u Srbiji istočno-pravoslavna. A slobodna je i svaka druga priznata vera, i stoji pod zaštitom zakona u izvršenju svojih obreda. Niko ne može, pozivajući se na propise svoje vere, osloboditi se svojih građanskih dužnosti.
Nenad Ž. Petrović

MILAN NEDIĆ NIJE „SRPSKA MAJKA“ NEGO KVISLING
Njegova Specijalna policija hapsila je Jevreje i druge rodoljube i predavala ih nacistima koji su ih docnije otpremali u logore i dalje u dušegupke i smrt. Neshvatljivo je da današnja Srbija koja barem na rečima zagovara antifašizam, uopšte može da razmišlja na temu istorijske rehabilitacije deklarisanog saradnika nacističkog okupatora
Zlatoje Martinov

MRŽNJA MASKIRANA ANTIFAŠIZMOM
Ako je Vršac ponosan na svoju multikulturalnost, onda on ne bi smeo da skriva jednu tamnu stranu svoje istorije,
Olivija Rusovac

PROBLEMATIČNI LEGITIMITET PORETKA
Cilj komunističke revolucije utemeljio je sredinom XIX veka Karl Marks načelom da je to uspostava poretka u kojem je „sloboda pojedinca uslov slobode za sve”. To je načelo potiskivano; prihvatila ga je Roza Luksemburg
Nebojša Popov

USKRSNUĆE SVETA LEVICE
Sveobuhvatni trijumf Džeremija Korbina, 24. septembra na izboru za lidera Laburističke partije Velike Britanije, bio je zapanjujući i potpuno neo­čekivan. On je ušao u trku sa jedva dovoljno podrške da njegovo ime stave na glasački listić.
Imanuel Volerstin

ETIKA I POLITIKA
Diskusija o odnosu između etike i politike postaje naročito živa od formiranja moderne države i prvi put dobija jedno ime „državni razlog“, kojeg se više neće osloboditi
Norberto Bobio

OŽIVLJEN JEDAN NESTALI SVET
Poznati profesor prava dr Tibor Varadi, objavio je u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada, knjigu pod neutralnim, skoro administrativnim naslovom: Spisi i ljudi - priče iz advokatske kance­larije. Naslov zaista imenuje o čemu će u knjizi biti reči, o pojedinim spisima iz advokatske porodične kancelarije, koja je osnovana 1893. u Bečkereku i trajala do nedavno, sada u Zrenjaninu.
Slavko Golić

MESTO PODIVLJALOG BILJA I SPRŽENIH ŽBUNOVA
Trilogija o Šinteraju Dragog Bugarčića, višeslojna, višeznačna, odgovorna, teška i beskompromisna nije samo predano sleđenje sudbine vršačkih Nemaca. To je, pre svega muka pisca u vremenu previranja, muškog ćutanja i zataškavanja, pretnji i podvala.
Nadežda Radović

TEŠKOĆE U POIMANJU ELITE*
Sukob oko legitimnosti poretka, tj. da li je to demokratija ili nije, socijalizam ili nije, pluralizam ili nije, liberalizam ili nije, taj sukob oko karaktera tog poretka u ovoj knjizi nije dovoljno jasno izražen, tako da mi ne možemo pouzdano znati koliko je traga ostalo od njegove ideologije, od platforme na kojoj se on nalazio, u godinama koje su sledile.
Nebojša Popov

O TAKOZVANOJ PROPASTI SOCIJALIZMA
Ono po čemu se ova knjiga razlikuje od srodnih djela ponajprije se očituje u smjeru odgovora na spomenuto središnje pitanje, a taj se smjer svojim sadržajem bitno razlikuje od dominantnih dijagnoza uzroka propasti poretka koji se u ovoj knjizi naziva „evropskim socijalizmom“
Lino Veljak

VAPAJI IZ RUPE - SLIKA
U sali Pravnog fakulteta, stecištu i naci(onali)stičkog polusveta, gde Šeki beše vedeta, a neki profani ložači krvavog raspleta, i promoteri Draže i četničkog pokreta, proglašen sam za najboljeg ikad studenta prava, ispred brojnih brilijantnih umova i glava, kao i onih izbačenih zbog odvažnog stava, da Srbska krv nije plemićki plava, usled čega je palo toliko glava.
Vesko Ivanović

Otvoreno pismo premijeru Srbije Aleksandru Vučiću
S obzirom da ste u više navrata isticali da izuzetno cenite uspostavljanje dobrih I prijateljskih odnosa sa Nemačkom i posebno sa kancelarkom Nemačke gospođom Angelom Merkel i s obzirom da se u Srbiji ništa ne može rešavati bez vašeg bar blagonaklonog stava, obraćamo Vam se sa molbom da podržite inicijativu građana i građankiSrbije, Austrije, Nemačkei SAD da se na lokalitetu Šinteraj u Vršcu podigne spomenik nevinim žrtvama stradalim 1944. godine neposredno nakon oslobođenja Vršca.
Nadežda Radović, Dragica Stanojlović, Olivija Rusovac, Dragi Bugarčić, sledi još nekoliko desetina drugih.

Oglasio se građanin Vladimir Kostić
Pojedini beogradski mediji ponovo huškaju na rat, upozoravalo je Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV). Osim toga „pojedini beogradski mediji” šire jeziv govor mržnje na isti način kao što su to činili krajem osamdesetih i tokom devedesetih godina prošlog veka. NDNV, jer su na meti zemlje i narodi regiona, poziva državne vlasti da se jasno ograde od ovakvog načina izveštavanja.
Dragan Banjac

 
 
Danas
Counters
Copyright © 1996-2015